This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
Hrvatski centar za potresno inženjerstvo, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Croatia
Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu , Zagreb , Croatia
Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu , Zagreb , Croatia
Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu , Zagreb , Croatia
Potresi koji su 2020. godine pogodili Zagreb i Petrinju pokazali su visoku seizmičku ranjivost postojećeg fonda zgrada u Republici Hrvatskoj, posebno starijih zidanih građevina izgrađenih prije uvođenja suvremenih protupotresnih propisa. U radu su prikazani osnovni elementi procjene seizmičkog rizika, problematika identifikacije kritične tipologije stambenog fonda i izazovi povezani s nedostatkom pouzdanih podataka o postojećim građevinama. Također su prikazani koncept prihvatljive razine potresne otpornosti, primjena indeksa značajnog oštećenja (IZO) i njegova implementacija u seizmički certifikat te najčešće metode procjene potresne otpornosti postojećih građevina zajedno s njihovim ograničenjima. Poseban naglasak je stavljen na važnost kvalitetnih podataka i sustavnog pristupa procjeni postojećeg građevinskog fonda kao preduvjeta za učinkovito upravljanje seizmičkim rizikom i povećanje sigurnosti izgrađenog okoliša.
potresna otpornost, seizmički rizik, kritični stambeni fond, indeks značajnog oštećenja, seizmički certifikat, procjena oštetljivosti
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.
